NEW STAGES: STAGE READINGS trodnevno je događanje u sklopu kojeg SPID (Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela), Goethe-Institut i KunstTeatar predstavljaju tri nova dramska teksta Monike Herceg, Karle Leko i Beatrice Kurbel koji su nastali tijekom višemjesečnog rezidencijalnog programa NEW STAGES u kojem su autorice svoje tekstove razvijale pod mentorstvom dramskog pisca Ivora Martinića, na radionici dramskih spisateljica i dramaturginja Lucije Klarić i Ivane Vuković te na završnom intenzivu hrvatsko-švicarske spisateljice, redateljice i dramaturginje Ivne Žic. U hibridnoj formi scenskog čitanja u kojem sudjeluju i same spisateljice publika će dobiti priliku upoznati svaki tekst i njegovu autoricu, te osjetiti dio autoričinog stvaralačkog procesa. Scenska čitanja režiraju mladi redatelji Nika Bokić, Patrik Sečen i Gabrijel Lazić, a autorice tekstova međusobno su jedna drugoj dramaturginje.
U sklopu događanja održat će se i masterclass Ivne Žic Ne pitam te tko nisi, te okrugli stol Međunarodni plasman suvremenog hrvatskog dramskog pisma u kojem sudjeluju Željka Turčinović, predsjednica Hrvatskog centra ITI te Gabriela Abrasowicz i Nikolina Židek, dugogodišnje prevoditeljice suvremenih hrvatskih autorica i autora, a moderira ga dramski pisac i dramaturg Espi Tomičić.
KALENDAR
PONEDJELJAK, 2.9.
18 h MONIKA HERCEG: MOJA STVAR
redatelj: Gabrijel Lazić, dramaturginja: Karla Leko, igraju: Nikolina Prkačin, Aneta Grabovac, Irena Tereza Prpić, Nikola Radoš, sudjeluje: Monika Herceg
Dramski tekst Moja stvar Monike Herceg rekonstruira sjećanja jedne vrlo intimne ženske povijesti, sjećanja koja su puna nesigurnosti, zapitanosti, straha i pokušaja, ali koja su tu i čini se da će zauvijek tu i ostati. Sabirući svoje vlastito iskustvo pobačaja junakinja sabire iskustvo mnogih žena postavljajući pitanje “nije li svaka žena jednoglasna množina koja kroz povijest pokušava naći prostor kako bi kriknula? “
MONIKA HERCEG rođena je u Sisku. Pjesnikinja je, dramatičarka, scenaristica i urednica u izdavačkoj kući Fraktura. Debitirala je zbirkom poezije Početne koordinate za koju je 2017. dobila nagradu Goran za mlade pjesnike, a sljedeće godine i nagradu Kvirin za mlade pjesnike. Ista zbirka nagrađena je i nagradama Fran Galović, Slavić i međunarodnom nagradom Mostovi Struge. Nakon Početnih koordinata objavljuje zbirke Lovostaj (2019) i Vrijeme prije jezika (2020), pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i prevedene na dvadesetak jezika, te je za svoju poeziju dobila još niz nagrada od kojih se ističu europska pjesnička nagrada Pjesnik slobode, te prestižna književna nagrada Srednjoeuropske inicijative (SEP) za mlade autore. Godine 2020. napisala je svoj prvi dramski tekst Gdje se kupuju nježnosti koji je na natječaju Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu izabran kao najbolji, te je u toj kazališnoj kući i postavljen u režiji Renea Medvešeka, a kasnije i preveden na francuski i poljski jezik. Za kratku dramu Mrtve ne treba micati osvojila je regionalnu nagradu Priče s balkona, priče s Balkana. Za dramu Zakopana čuda dobila je treću nagradu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Dvostruka je dobitnica nagrade Marin Držić za drame Ubij se, tata (2021) i Mama, smijemo li danas umrijeti (2022). 2021. godine postala je jedna od dobitnica nagrade Strašne žene. 2023. godine izabrana je kao European Young Leader u sklopu programa inicijative Friends of Europe. Pokrenula je i ciklus tribina Pjesnikinja petkom koji već nekoliko godina uspješno vodi u zagrebačkoj Booksi. Također je pokrenula i program radionica Gledam, čitam, pišem s kojim na području Banije i Zagreba radi različite kreativne radionice, ponajviše s djecom. Pokretačica je i voditeljica programa Književnost čita znanost, znanost čita književnost.
GABRIJEL LAZIĆ rođen je u Puli. Tijekom svojih srednjoškolskih dana, bio je polaznik Dramskog studija Istarskog narodnog kazališta Pula gdje stječe osnovne glumačke, plesne i redateljske vještine. Odlazi na studij multimedijalne režije u Sarajevo na Akademiju scenskih umjetnosti gdje je 2021. diplomirao sa titulom bakalaureat/bachelor scenskih umjetnosti – režija, u klasi profesorice Aide Begić-Zubčević. Tijekom i nakon studija asistira brojnim redateljima (poput Pjera Žalice, Tomija Janežiča, Mirjane Medojević, Ivana Popovskog, Dore Ruždjak Podolski, Ivice Buljana i Lenke Udovički) na profesionalnim predstavama od kojih izdvaja suradnju s Tomijem Janežičem gdje je iskustvo rada na predstavi Nije to to (koprodukcija SARTR/MESS/BDP/Zetski dom) bilo od formativnog značaja za njegov daljnji rad. Za vrijeme studija u sklopu Akademije scenskih umjetnosti režira Došla sam samo telefonirati G.G.Marqueza te Don Juan se vraća kući Ö.von Horvatha. 2021. godine u koautorstvu s B.Konjicijom radi online performans Pravljenje čovjeka, iste godine diplomira s autorskim projektom U Moskvu, u Moskvu, u Moskvu koja također nastaje u suradnji s B.Konjicijom, a prema motivima drame Tri sestre A.P.Čehova. 2022. godine u Sarajevskom ratnom teatru radi autorski projekt Platonova pećina, 2023. godine u Zagrebačkom kazalištu mladih režira scenska čitanja dramskih tekstova koji su osvojili nagradu Marin Držić u sklopu projekta Držić u ZKMu, a 2024. godine u Istarskom narodnom kazalištu režira tekst Emme Kliman Brodovi od papira. Trenutno radi na autorskom projektu Kamov - neka žive živi u suradnji s dramaturgom Espijem Tomičićem i ansamblom predstave.
20 h OKRUGLI STOL: MEĐUNARODNI PLASMAN SUVREMENOG HRVATSKOG DRAMSKOG PISMA
moderator: Espi Tomičić, sudjeluju: Željka Turčinović, Gabriela Abrasowicz, Nikolina Židek
Iako se o tome puno ne govori suvremeni hrvatski dramski pisci i spisateljice i te kako su prisutni na inozemnim pozornicama, pogotovo u posljednjih desetak godina, no da bi do njih došli odlučujući trenutak je onaj koji nužno prethodi bilo kojoj inscenaciji van granica Hrvatske - trenutak prijevoda dramskog teksta do kojeg čini se nije tako lako doći, a koji je ipak prva stepenica u međunarodnom plasmanu hrvatskih dramskih tekstova. Koliko se često hrvatski suvremeni dramski tekstovi postavljaju u inozemstvu? Kako dolazi do njihovih inscenacija u drugim kazališnim kontekstima? Na koji se način financiraju prijevodi dramskih tekstova? Koja je uloga prevoditelja i prevoditeljica u tom procesu i na koji način teče njihova suradnja s piscima i kazalištima? Postoji li sustavna podrška i promišljena distribucija ili je ipak riječ o pojedinačnim naporima određenih organizacija i pojedinaca koji sami nalaze načine te koje bi nam inozemne prakse mogle poslužiti kao dobar primjer? - samo su neka od pitanja koja će na ovom okruglom stolu otvoriti Željka Turčinović, predsjednica Hrvatskog Centra ITI, koja već niz godina predano i aktivno radi na promoviranju hrvatskog dramskog pisma van granica Hrvatske, Gabriela Abrasowicz, poljska prevoditeljica koja je do sad na poljski jezik prevela niz hrvatskih dramskih autora i autorica, a jedna je od urednica i velike, dvotomne antologije suvremenog hrvatskog dramskog pisma (Nie tylko) fragmenty, prije nekoliko godina uspješno promovirane u Poljskoj, te Nikolina Židek, jedna od najaktivnijih prevoditeljica na španjolski jezik, uvelike zaslužna za plasman hrvatskih dramskih autorica i autora na španjolskom govornom području. Okrugli stol moderirat će Espi Tomičić, dramaturg i dramski pisac, čiji su tekstovi prevedeni na nekoliko jezika.
UTORAK, 3.9.
20 h KARLA LEKO: PARTITURA ŠUTNJE
redatelj: Patrik Sečen, dramaturginja: Beatrica Kurbel, igraju: Lana Ujević Telenta, Anja Jogunica, Tomislav Dunđer, Lovro Rimac, sudjeluje: Karla Leko
Dramski tekst Partitura šutnje Karle Leko obiteljska je drama o tri generacije žena koje se paralelno suočavaju s gubitkom, potragom za vlastitim identitetom i sjećanjima koja blijede pred nezaustavljivošću vremena. Drama je to o istinama koje se izgovaraju samo onda kada smo sigurni da nas druga strana neće čuti i tišinama koje se uvuku u naše riječi i postanu dio obiteljskog narativa.
KARLA LEKO rođena je u Splitu. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija sudjelovala je na brojnim studentskim projektima, a krajem prve godine studija započinje s profesionalnim kazališnim radom kao asistentica, a kasnije i kao samostalna dramaturginja i dramska spisateljica. Kao asistentica režije radila je na predstavi Kaligula/Britanik (režija: Goran Golovko, 65. Splitsko ljeto), a kao asistentica dramaturgije na predstavama Monovid - 19 (režija: Anica Tomić, ZKM), Sorry (režija: Bobo Jelčić, HNK Zagreb), Anđeo od leda (režija: Árpád Schilling, ZKM), Priče s trajekta (režija: Anica Tomić, 70. Splitsko ljeto). Samostalno potpisuje dramaturgiju predstava Meso (režija: Vinko Radovčić, koprodukcija Drame plus i HNK Zadar), Danteov Pakao: Uprizorenje duše (režija: Marin Klišmanić, Teatar &TD) a zajedno s redateljicom Kristinom Grubišom radi autorske projekte Beštije (Teatar &TD) i Sunčani je kraj (Play Drama). Uz Patrika Gregurca, dramaturginja je predstave Maske u režiji i izvedbi Dražena Šivaka (koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara i Umjetničke organizacije Grupa), a za svoj dramaturški rad na toj predstavi zajedno s Patrikom Gregurcem dobila je nagradu Marul za najbolju dramaturgiju. U sklopu programa Zagrebačkog kazališta mladih Budućnost je ovdje, u formi koncertnog čitanja, izveden je njen dramski tekst U stanu bez vode razmišljam o moru, u njenoj vlastitoj režiji. Od filmskih projekata ističu se kratkometražni film Kriza u produkciji Akademije dramske umjetnosti. Scenaristica je i mini serije Ured(i) EU koja se emitirala na Drugom programu HRT-a. Njen dugometražni scenarij Lito koje traje zauvik dobio je poticaj za razvoj na javnom pozivu HAVC-a. Osim tekstova za odrasle, piše i za djecu. Tekst Sagradit ćemo kuću ponovno na repertoaru je Kazališta lutaka Zadar.
PATRIK SEČEN rođen je u Zagrebu. Odrastao je u Jastrebarskom gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. 2014. godine upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, smjerove komparativna književnost i arheologija, te 2017. stječe zvanje sveučilišnog prvostupnika u tim područjima. 2019. godine upisuje Akademiju dramske umjetnosti, smjer kazališna i radijska režija, a 2022. upisuje diplomski studij na tom odsjeku. Kao asistent režije radio je u GDK Gavella (Cigla), u drami i operi HNK Zagreb (Kafka na žalu, Aretej, U agoniji, Genijalna prijateljica, Sorry, Lennon, Pustolov pred vratima), Zagrebačkom kazalištu mladih (Knjiga o ljetu), Kazalištu Komedija (Velo misto) te na Festivalu Miroslav Krleža (Sjetite me se 2022.) i Dubrovačkim ljetnim igrama (Na tri kralja, koprodukcija sa Zagrebačkim kazalištem mladih). Režira predstavu Buđenje proljeća Franka Wedekinda u Teatru &TD, te koncertno čitanje teksta Opsada kule od bjelokosti Ane Perčinlić u KunstTeatru u sklopu projekta New stages southeast u koprodukciji s Goethe institutom i SPID-om. Za manifestaciju Rođendan umjetnosti u produkciji HRT-a postavlja izvedbeno-radiofonsku instalaciju Kvadratni 2.0. Kao scenski glazbenik sudjeluje u predstavi Posljednji Čehov u Hrvatskoj koja igra na repertoaru kazališta Kerempuh. 2022. godine započinje sudjelovanje na projektu Interdisciplinary dialogue u kojem uz ADU sudjeluju umjetnički fakulteti iz Mađarske, Belgije, Švedske i Australije, a koji je trajao do 2024. Pohađao je političku školu za umjetnike organizacije BLOK.
SRIJEDA, 4.9.
18 h MASTERCLASS IVNE ŽIC: NE PITAM TE TKO NISI
"Ako u ono što radim ne unesem sve što me definira, neću stvoriti ništa, barem ne od trajne vrijednosti." Audre Lorde.
Masterclas Ne pitam te tko nisi po prvi puta u Hrvatskoj predstavlja hrvatsko-švicarsku spisateljicu, redateljicu i dramaturginju Ivnu Žic, jednu od ovogodišnjih mentorica u projektu New Stages. Ivna Žic govorit će o svom radu i stvaralačkom putu koji je značajno obilježila činjenica da je kao švicarska umjetnica hrvatskih korijena odrastala između jezika, između kultura, stoga je središnji fokus njenog predavanja upravo pitanje jezika koji postaje ključni faktor u izgradnji umjetničkog, ali i društvenog identiteta kojeg je pak nemoguće definirati kroz samo jedan jezik, jednu povijest, jer što ako u nama živi više jezika? Predavanje Ne pitam te tko nisi nastalo je na poziv Hamburške kazališne akademije, a izdano je u sklopu knjige Wahrscheinliche Herkünfte koja je 2024 dobila Švicarsku književnu nagradu, te je za ovu priliku prvi puta prevedeno na hrvatski jezik.
IVNA ŽIC rođena je u Zagrebu, a odrasla u Zürichu. Od 2006. do 2011. godine studirala je primijenjene kazališne znanosti u Giessenu i režiju na Kazališnoj akademiji u Hamburgu. Od 2011. do 2013. godine studentica je dramskog pisanja na FORUM TEXT / uniT Graz. Kao autorica i redateljica radila je između ostalih u Schauspielhaus Wien, Luzerner Thetare, Maksim Gorki Theater Berlin, Schauspielhaus Zurich, Theater Essen i Theater Ulm. Bila je kućna autorica u Luzerner Theater. Autorica je više dramskih tekstova poput Blei, Die Gastfremden, Noras Kinder. 2019. godine za svoj je debitantski roman Die Nachkommende nominirana za Švicarsku književnu nagradu Schweizer Buchpreis, kao i za Austrijsku književnu nagradu. Za isti je roman 2020. godine dobila nagradu Anna Seghers, a 2022. nagradu Conrad Ferdinand Meyer. Živi u Švicarskoj i Austriji.
20 h BEATRICA KURBEL: MRTVA PRIRODA
redateljica: Nika Bokić, dramaturginja: Monika Herceg, igraju: Vid Ćosić, Danijela Evđenić, Antonija Marijanović, Antun Antolović, sudjeluje: Beatrica Kurbel
Dramski tekst Mrtva priroda Beatrice Kurbel minuciozna je studija života djevojke Iris, koja u svojim formativnim godinama, nakon razvoda roditelja upoznaje mladića koji će joj zauvijek promijeniti život, ali ne na način na koji ona to priželjkuje. Obećavajući slučajni susret u cyber svijetu pretvorit će se odnos u kojem Iris u stvarnom svijetu nestaje, iz kojeg zapravo mora pobjeći.
BEATRICA KURBEL rođena je u Osijeku. Završila je studij dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. 2014. godine njen dramski tekst 2+1 objavljen je u zbirci dramskih tekstova Nove drame. Iste godine s tekstom O posljednja dva mjeseca sudjeluje na međunarodnoj dramskoj koloniji u Grožnjanu te kao koscenaristica potpisuje scenarij za kratkometražni igrani film Nasamo, u režiji Lane Kosovac. 2016. godine predstavljala je Hrvatsku na Interplay Europe u Švedskoj, a 2017. je za rukopis Krivci dobila potporu za poticanje književnog stvaralaštva. 2018. za dramski tekst Park dobiva treću nagradu Marin Držić, a sljedeće godine i nagradu Dani drame na filmu. Dramski tekst Park imao je i radiofonsku premijeru u emisiji Radio igra u režiji Mislava Brečića te je objavljen u časopisu Kazalište, broj 78/2019. Kao jedna od devetnaest autora sudjelovala je u projektu Monovid – 19 (2020., ZKM, režija: Anica Tomić). Kao dramaturginja sudjeluje u produkcijama Poligon (2020., SuKultura), Mala čuda (2021., Teatar Exit i TeatruM, režija: Sanja Milardović) i Neka vrsta nužnog zla (2022., Rebel teatar, režija: Rona Žulj). Zajedno s Mirnom Rustemović koautorica je teksta za predstavu Važnije polovice (2019., Teatar Mašina igre i &TD, režija: Paola Slavica), koja trenutno igra u Teatru Exit. Njen tekst Tri kuće Svjetlane P. (2021) izvođen je na dramskim čitanjima kao dio omnibusa Sigurna kuća (6gta) u režiji Darija Harjačeka, a zatim je samostalno postavljen u emisiji Radio igra u režiji Stephanie Jamnicky. Dramski tekst Ona Mraz postavljen je 2022. godine u režiji Paole Slavice (Teatar Mašina igre), a krajem iste godine dobila je potporu za razvoj scenarija Brižnost. Autorica je dugometražnog scenarija za animirani film Vjeran prijatelj koji je u fazi razvoja projekta. S kolegicom Ronom Žulj trenutno rani na scenariju za animirani serijal koji je krajem 2023. godine također dobio potporu HAVC-a za razvoj projekta. Uz Ronu Žulj i Luku Rukavinu potpisuje tekstove za audio slušaonice Mila djeca, teška djeca (2023.). Osim navedenog, autorica je nekoliko dramatizacija za djecu i odrasle (Pjesma cvrčka u produkciji Eurokaza, Odmjereno i pjevno u produkciji Empiria teatra, itd). Piše i poeziju te trenutno završava propedeutiku psihoterapije.
NIKA BOKIĆ rođena je u Zagrebu. Završila je preddiplomski i diplomski studij kazališne režije i radiofonije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Za vrijeme studija u sklopu nastavne produkcije režira tekstove Borisa Viana, Reinera Wernera Fassbindera, Tituša Brezovačkog, Maše Kolanović, Margery Williams i Ire Levina te sudjeluje na smotrama KRADU, DeSADU, DANKA i QueerADU. Kao asistentica režije radila je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (Gdje se kupuju nježnosti, 2020./2021.), Zagrebačkom kazalištu mladih (Huddersfield, 2018./2019.), Kazalištu Trešnja (Timm Thaler ili Prodani smijeh, 2018./2019.) te na nizu projekata Umjetničke organizacije FAKin Teatar (moderato., Ćelava Leda, Španjolski komad). Od autorskih radova potpisuje režije predstava Tonček i Barbara (FAKin Teatar, 2021.) i Samo da vas nešto pitam (UO Thearte, 2023.), režiju koncertnih čitanja tekstova Moram ti reći da te volim Espija Tomičića (Digitalni Transpozij_um/Trans mreža Balkan, 2020.) i Daleko je Kandahar Anite Čeko (New Stages/SPID/Goethe-Institut/KunstTeatar, 2022.) te publikaciju i prateći performans Bezopasni zagrljaji/Noli me tangere (Noć performansa, 2020.) Kao asistentica produkcije te operater svijetla i tona godinama usko surađuje s umjetničkim organizacijama FAKin Teatar i Empiria Teatar. Od 2024. radi kao asistentica na projektu Kreativne Europe Theatre Outreach: Unravelling Connections in Humans/T.O.U.C.H. Od 2020. radi kao stručna voditeljica u Dramskom studiju Sesvete Narodnog sveučilišta Sesvete.
DIZAJN: studio Verlauf / TEHNIČKA PODRŠKA: Alen Marin, Ivan Penović
Ulaz na sva događanja je besplatan!
Događanja se odvijaju u prostoru KunstTeatra, Dubovačka 1 u Zagrebu.
Program je realiziran sredstvima Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba, Goethe-Instituta, Austrijskog kulturnog foruma i Zaklade Kultura nova.